Mister Montenegro

Informaciona revolucija postala je sastavni dio naše
svakodnevice. Sa svojim nastankom, sredinom dvadesetog
vijeka, informaciona revolucija nije donijela samo tehnološke,
već organizacione i socijalne promjene koje su transformisale
dosadašnji način života i poslovanja. Jedna od najznačajnijih
karakteristika Informacione revolucije je brzina promjena, tj.
fascinantna brzina sa kojom se inovacije dešavaju i sa kojom
brzinom te inovacije nalaze praktičnu primjenu.
Upravo ta brzina promjena, karakteristična za Informacionu
revoluciju, brže i lakše je prihvaćena od mlađe populacije, tako da
ostali segmenti društva posmatraju ove promjene sa manjom ili
većom dozom povjerenja i razumijevanja.
Kada govorimo o Informacionoj revoluciji, tu se prije svega
misli na Informaciono Komunikacione Tehnologije (Information
and communication technologies – ICT), koje sve više teže
konvergenciji, to jest stapanju ovih tehnologija, tako da je sve teže
praviti razliku između Informacionih i Komunikacionih tehnologija.
Ponekad je neophodno osvrnuti se na osnovna pitanja koja
su vezana za Informacionu Tehnologiju, kao najbolji način za
promociju razvoja Informacionog društva.
Poznato je da je najteže odgovoriti na jednostavna pitanja, tako da
ću u ovom tekstu pokušati da djelimično odgovorim na nekoliko
jednostavnih pitanja vezanih za Informacionu tehnologiju.
Računari su našli primjenu u svim industrijskim sektorima i
svakodnevnom životu. Nijedan tehnološki izum do sada nije
pokazao toliki stepen fleksibilnosti i toliki nivo primjene u svemu
što nas okružuje.
Računari se mogu koristiti u različite svrhe i ovdje ću predstaviti
načine na koji se računari mogu koristiti za lične potrebe, uz pomoć
Interneta. Ukoliko posjedujete mobilni telefon, onda posjedujete
i računar. Većina funkcionalnosti koje se nalaze u mobilnim
telefonima su praktično preslikane iz personalnih računara.
Strategijska orjentacija ICT-a je prema mobilnim uređajima, tako da
će mobilni telefoni sve više preuzimati funkcionalnosti i aplikacije
koje su sada karakteristične za personalne i mobilne računare.
Štaviše, sada je već praksa da se pojedina grupa aplikacija razvija
isključivo za tržište mobilnih telefona.
Koristeći Internet moguć je slobodan pristup informacijama 24
časa na dan, 365 dana u godini. Razvoj ICT-a je omogućio da
transfer podataka bude veoma brz i precizan. Podaci poslati preko
Interneta će stići na svoju destinaciju, bilo gdje u svijetu, za par
sekundi.
Uz pomoć računara, Operativnog sistema i pretraživača Interneta
(browser) moguće je imati pristup Internetu i moru informacija
(obrazovanje, medicina, sport, nauka, umjetnost, mediji itd.).
Najpoznatiji pretraživači koji se koriste na personalnim računarima
su Firefox, Internet Explorer, Safari, Opera i Google Chrome:
http://www.mozilla.com/en-US/firefox/upgrade.html
http://www.microsoft.com/windows/internet-explorer/
http://www.apple.com/safari/
http://www.opera.com/
http://www.google.com/chrome
Najpoznatiji alati za pretraživanje informacija na samom
Internetu su Google, Bing (Microsoft) i Yahoo:
www.google.com
http://www.bing.com/
http://www.yahoo.com/
Od Internet pretraživača za mobilne telephone najpopularniji su
Safari, Opera I Google Android:
http://www.apple.com/iphone/features/safari.html
http://www.opera.com/
http://developer.android.com/guide/basics/what-is-android
Koristeći Internet socijalne mreže moguće je komunicirati sa
rodbinom, prijateljima i kolegama, a takođe moguće je pronaći
osobe sa kojima se dugo nijeste vidjeli i obnoviti stara poznanstva.
U Crnoj Gori ima 160 000 korisnika Fejsbuka (Facebook) i to je
ubjedljivo najčešće korišćena Internet aplikacija. Fejsbuk se
koristi za socijalnu komunikaciju, razmjenu tekstualnih poruka,
reklamu, razmjenu i promociju multimedijalnog materija itd.
Najpopularnije socijalne mreže na internetu su Fejsbuk i Majspejs
(MySpace) za generalnu upotrebu, dok je LinkedIN socijalna mreža
za profesionalce I akademce :
http://www.facebook.com/
www.myspace.com/
http://www.linkedin.com/
U zadnjih par godina došlo je do velike ekspanzije u BLOG-o sferi
što je i dovelo do ukrštanja mikroBLOG tehnologije i tehnologije
socijalnih mreža rezultirajući pojavom Twitter-a (http://twitter.
com/) Moguće je biti aktivan sudionik Informacione revolucije
tako što ćete kreirati svoju prezentaciju na Internetu (veb
stranicu, portal ili BLOG) ili možete iznijeti svoja mišljenja i
stavove na nekim od više desetina miliona BLOG-ova.
www.wordpress.com
www.blogger.com
Veoma važan segment primjene računara je njihova integracija
sa drugim digitalnim uređajima kao što su digitalne kamere,
kamkoderi, TV i muzički uređaji. Ova integracija omogućava
transformaciju multimedijskog materijala i njihovu brzu
razmjenu sa korisnicima Interneta. Tehnološki razvoj je usmjeren
na integraciju uređaja i sada na mobilnim telefonima imamo
kvalitetne digitalne kamere, pa čak i kamkodere. Samim tim
kvalitet, razmjena i pristupačnost informacijama biće sve veća.
Multimedijski materijal je moguće pregledati, postaviti, koristiti
uz pomoć Internet aplikacija koje su besplatne. Najpopularnija
aplikacija za pregled i postavljanje video zapisa je YouTube.
Flickr je popularna Internet aplikacija za pregled, postavljanje
i razmjenu slika u digitalnom obliku. Tu je i Google-ova Pikasa
kao aplikacija za prezentaciju slika. Interesantana je i aplikacija
za razmjenu muzičkih datoteka Limewire.
http://www.flickr.com/
http://www.youtube.com/
http://www.limewire.com/
Uz pomoć računara i GIS (Geografski Informacioni Sistemi)
sistema u stanju smo da odredimo geografsku lokaciju, gotovo
bilo koje forme na Zemlji. Najpopularnije GIS aplikacije su
Google Earth, MS Virtual Earth, MapQuest:
http://earth.google.com/
http://www.microsoft.com/maps/
http://www.mapquest.com/
Ne treba zaboraviti enciklopedije na Internetu, od kojih je
najpoznatija Wikipedia. Ono što je karakteristično za ovu
Internet aplikaciju je da su je kreirali korisnici Interneta i ona
predstavlja prvu veliku primjenu kolektivne inteligencije. Wikipedia
je, u velikoj mjeri, doprinijela transformaciji Interneta i pokazala
pozitivne efekte kolaboracije i učešća korisnika Interneta. Možete
i vi, ako to želite, da doprinesete Wikipediji. Još jedna korisna
Internet aplikacija koja koristi principe wikinomije je Google
translate (prevodilački servis preko Interneta).
http://www.wikipedia.org/
http://translate.google.com/
U sferi Interneta ima mnogo kompanija koje dominiraju u
pojedinim segmentima, ali najveća borba se vodi između Google-a,
Yahoo-a i Microsoft-a. Ove tri kompanije pokušavaju da preko
svojih veb portala ponude korisnicima interneta popularne servise
i tako ih zadrže u svom virtualnom svijetu Interneta.
http://www.google.com/ig
http://www.yahoo.com/
www.live.com/
Aplikacije koje vam omogućavaju razgovor sa kolegama i prijateljima
preko Interneta, koristeći tekstualne poruke ili u multimedijalnom
okruženju su Skype, MS Messenger Yahoo messenger:
http://www.skype.com/intl/en/home
http://explore.live.com/windows-live-messenger
http://messenger.yahoo.com/
Elektronska pošta je još uvijek najpopularniji metod komunikacije
u poslovnom svijetu. Od e-mail aplikacija na samim računarima
najpopilarniji su MS Outlook i IBM Lotus. Sada je već standard
da se e-mail poruke razmjenjuju i putem mobilnih telefona.
Ovo je jedan primjer gdje je uspješna aplikacija sa personalnih
računara primijenjena u mobilnoj tehnologiji. Od Internet servisa
za elektronsku poštu najčešće korišćeni su Google mail, Hotmail
(Microsoft) i Yahoo mail.
http://mail.google.com/mail/
http://mail.live.com/
http://mail.yahoo.com/
Moguće je koristiti eKomerc usluge preko Interneta, prije
svega koristiti bankarske usluge, pregledati article, trgovati itd.
Mogućnost trgovine preko Interneta omogućeno je servisima
eTrgovine od kojih su najpopularniji:
www.ebay.com/
www.amazon.com/
A kod nas imamo nekoliko portala koji omogućuju eTrgovinu:
www.prodavnica.co.me
http://shop.novito.co.me/
Najpoznatiji Internet servis za plaćanje preko Interneta je PayPal:
www.paypal.com/
Informaciona revolucija je omogućila transformaciju finansijske
industrije, pogotovo bankarskog sektora. Tako da je sada moguće
trgovati akcijama, obveznicama, devizama i drugim finansijskim
intrumentima koristeći računar i Internet. Najpoznatija elektronska
berza je NASDAQ (http://www.nasdaq.com/). Poznati brokeri za
transakcije preko interneta su Charles Schwab, E*Trade, Zecco i IFX
Markets:
https://www.schwab.com/public/schwab/home/welcomep.html
https://www.zecco.com/
http://www.ifxmarkets.com/
Najpoznatiji programski paket za kancelarijsku produktivnost na
samim računarima je ‘Microsoft office’. On u svom programskom
paketu sadrži više aplikacija koje se mogu koristiti u lične ili
poslovne svrhe:
Table (Spreadsheet)
Grafika (Graphics)
Tekst Procesor (Word Processing)
Publikovanje materijala (Desktop publishing)
Baza Podataka (Database)
Računovodstvo (Accounts)
Elektronska Pošta (E-mail)
Internet pretraživač
Interesantno da je Google prvi postavio Internet servise za
kancelarijsku produktivnost (office suite), koji su parirali svojim
konkurentima tako što su besplatni i na Internetu. Sada već imamo
dobru ponudu u ovom segment i imamo izbor između Google
docs, Zoho i Live documents (Microsoft):
www.docs.google.com/
https://personal.zoho.com/biz/login/personallogin.jsp
http://www.live-documents.com/index.html
Ako se osvrnemo na istoriju masovnih medija primijetićemo da je
razvoj medija blisko provezan sa razvojem tegnologije. Štampa,
radio, televizija i Internet su glavni predstavnici masovnih medija, s
tim da je Internet značajno dobio na popularnosti početkom ovog
milenijuma. I sama štamparska industrija uveliko koristi računare,
kako za automatizaciju štamparskih procesa tako i za publikovanje i
obradu medijskog materijala. Internet je već odavno prihvaćen kao
jedna od glavnih prezentacionih platformi tako da većina novinskih i
televizijskih kuća ima svoja izdanja na Internetu u obliku portala, veb
prezentacija , video zapisa i blogova. Neki od napoznatijih su BBC,
Spigel,Rojters, Le Figaro, Washington Post, Pravda,New York Times :
http://www.bbc.co.uk/
http://www.spiegel.de/international/
http://www.reuters.com/
http://www.lefigaro.fr/international/
http://www.nytimes.com/
Kod nas to su, između ostalog, Vijesti, Pobjeda i Dan:
http://www.vijesti.me/
http://www.pobjeda.co.me/
http://www.dan.co.me/
Koliko je Internet preuzeo inicijativu kao sredstvo za masovne
komunikacije pokazuje i sve veća tendencija da se vijesti
prvenstveno i sključivo prezentuju na Internetu i tu je najpoznatiji
Huffington Post i EUobserver . Kod nas su napoznatiji portali In4S i
Portal Analitika:
http://www.huffingtonpost.com/
http://euobserver.com/
http://www.in4s.net/
http://www.portalanalitika.me/
Ovo je bio pokušaj da se odgovori na par jednostavnih pitanja koje
smo u prilici da čujemo skoro svakodnevno. Nadam se da će članak
biti od pomoći onima koji nijesu ICT profesionalci i onima koji to
jesu.